IN MEMORIAM

OSMAN MAGLAJLIĆ

(28. 04. 1921. – 04. 08. 2010.)

Osman Maglajlić  ostaće upamćen i kao veliki ljubitelj sporta, posebno fudbala i atletike.

Bio je jedan od uspješnijih predsjednika Atletskog saveza BIH i član Izvršnog odbora Atletskog saveza Jugoslavije.

Posebno će ostati zapamćen kao predsjednik Organizacionog komiteta 25. Balkanskih atletskih igara održanih 1966. godine u Sarajevu. Treba istaći da je ova Balkanijada bila do tada najveća sportska manifestacija u BiH, kada se na obnovljenom Koševu, prvi put pod reflektorima okupilo gotovo nevjerovatnih 60.000 gledalaca. Ove igre su, bez sumnje uveliko doprinijele afirmaciji Sarajeva i bile su odlučujuće, po mišljenju mnogih, za velike sportske događaje i takmičenja u različitim sportovima, koja su se posle toga održavala u Sarajevu, a što je kulminiralo organizacijom 14. Zimskih olimpijskih igara.

Svoju ljubav prema atletici nosio je u sebi čitavog života i nije bilo značajnije atletske priredbe u našoj zemlji, kojoj nije prisustvovao. Tu ljubav je prenio je i na  svoga sina Mirzu, koji je bio uspješan aktivni atletičar.

Za sve što je učinio za razvoj bh. atletike našem drugu Osmanu dugujemo jedno veliko hvala.

BOŽE GAGRO 

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila 14. prosinca 2009. godine na autocesti Karlovac Zagreb, u 45. godini smrtno je stradao Bože Gagro, čovjek čije je ime jedan od sinonima za atletski sport u našoj zemlji, posebno u njegovoj Hercegovini.

Atletikom se počeo baviti kao srednjoškolac, a dolaskom u Sarajevo na Fakultet za fizičku kulturu, postaje član AK «Sarajevo» u kome zahvaljujući talentu i predanom radu postiže značajne rezultate uključujući i titule prvaka BiH u skoku udalj i troskoku. Po završetku studija vraća se u rodni Čituk u kome radi kao profesor tjelesne i zdravstvene kulture. Njegova ljubav prema atletici i želja da mladima u Čitluku i okolini stvori uvjete da svoje prirodne potencijale pretoče u  kvalitetna sportska ostvarenja, rezultirali su utemeljenjem AK «Brotnjo» 2005. godine.

Zahvaljujući prije svega Boži, koji je bio pokretač svih inicijativa kada je u pitanju atletika, stadion na Barama dobio je i kvalitetnu atletsku stazu sa sintetičkom podlogom. Za svega četiri godine ovaj  mali atletski kolektiv, opet zahvaljujući prije svih, Boži Gagri, izrastao je u najorganiziraniji i jedan od najuspješnijih atletskih klubova u zemlji, posebno kada su u pitanju mlađe uzrasne kategorije. Čitluk je postao atletski grad i domaćin brojnih prvenstvenih natjecanja i već tradicionalnog međunarodnog Festivala dječije atletike, koji je utemljen na Božinoj ljubavi za mlade i atletiku.

Iako je u Atletskom savezu BiH bio angažiran kao član Nadzornog odbora, sa svojim originalnim idejama i inicijativama bio je prisutam u svim domenima rada Saveza.

Bože Gagro će ostati upamćen kao čovjek širokog srca, koji je volio ljude i bio uvijek spreman da  pomogne drugome. Stručnost, požrtvovanost i ogromni entuzijazam krasili su njegov angažman u atletici, čiji rezultati spadaju među ono najbolje što bh. atletika danas ima

Odlazak takve ljudske veličine i  pregaoca predstavlja ogroman gubitak, prije svega za njegovu obitelj, ali i za naš sport, atletiku posebno.

Svim sportskim i atletskim djelatnicima u Čitluku i čitavoj BiH ostaje obaveza da slijede primjer Bože Gagre i time sačuvaju njegovo ime i veliko atletsko djelo od zaborava.

IN MEMORIAM

JOSIP PEHAR

(21.12.1927. – 27.11.2009.)

Josip Pehar je rođen 21. decembra 1927. u Vitini kod Ljubuškog. Ovaj svestrani sportski radnik, više od šest decenija prisutan u bosanskohercegovačkom sportu, a svoju prvu sportsku funkciju dobio je davne 1946. godine, kada je bio izabran za sekretara Sreskog fiskulturnog odbora u Širokom Brijegu.

Samo kraći period, od 1948. do 1952., okušao se i kao aktivni sportista. Trčao je na srednjim prugama, ali kako je sam priznao, bez "značajnijih rezultata". Godine 1954. postaje sekretar AK Sarajevo i na tom mjestu ostaje punih sedam godina. A zatim 1961. godine prelazi na Grbavicu, gdje biti gotovo sve, od sekretara, preko člana Predsjedništva, do prvog čovjeka AK Željezničar.

Bio je sekretar i Atletskog saveza BiH (1982.-1991.), zatim sekretar Atletskog saveza Grada Sarajeva (1993.-1995.), a znatno ranije, od 1956. do 1960. godine i sekretar Saveza atletskih sudija BiH. Najzad, bio je i saradnik za atletiku pri Savezu za sport i rekreaciju invalida BiH od 1986. do 1996. Josip Pehar je bio veoma agilan i u kuglaškom sportu, gdje od 1992. obavlja i funkciju generalnog sekretara Kuglaškog saveza BiH.

Josip spada u red najistaknutijih atletskih radnika u Bosni i Hercegovini, a za svoj predani rad dobio je i više prestižnih priznanja - od bronzane plakete Atletskog saveza Jugoslavije i plakete povodom pet decenija ovog Saveza, sve do Zlatne plakete ASBiH u povodu pedesetogodišnjice kraljice sportova u BiH.

Svojim predanim radom, odgovornim i pedantnim izvršavanjem svih obaveza, a posebno drugarskim odnosom prema svima sa kojima je sarađivao, Josip Pehar je ostavio dubok trag u bh. atletici i ostao kao primjer svim atletskim radnicima, kako se radi i živi za naš sport..

Atletski savez BiH